Iza svakog pokreta stoji biologija. Razumevanje šta se zapravo dešava u telu kada se krećete čini sve ostalo jasnijim i motivišućim.
Ovo je možda najvažniji princip u celoj priči o kretanju. Telo nema predrasude. Prilagođava se onome čemu ga izlažete. Ako sedite osam sati dnevno, prilagodi se sedenju. Mišići se skraćuju, cirkulacija usporava, metabolizam se prilagođava minimalnoj aktivnosti.
Isto važi u drugom smeru. Ako svaki dan hodate, penjete se uz stepenice, nosite, savijate — telo se prilagođava tim zahtevima. Mišići ostaju aktivni, zglobovi pokretni, kardiovaskularni sistem efikasan.
Mišići reaguju na opterećenje rastom i jačanjem. Ali ovo nije samo stvar teretane. Svaki funkcionalni pokret koji zahteva malo više od uobičajenog — nošenje teže torbe, duža šetnja — šalje signal mišićima da se prilagode. Taj signal je kumulativan i postepen.
Suprotno tome, mišići koji se ne koriste slabe. Ovo se zove sarkopenia i počinje već u četrdesetim godinama ako se aktivnost ne održava.
Zglobovi su obloženi hrskavicom koja se hrani kroz kretanje — bukvalno. Sinovijalna tečnost koja hrani hrskavicu cirkuliše kroz pokret. Zglobovi koji se ne kreću postepeno gube opseg pokreta, a hrskavica se tanjši.
Ovo nije neizbežno. Redovno kretanje kroz puni opseg pokreta zglobova — ne nužno intenzivno — održava zdravlje hrskavice i fleksibilnost.
Srce je mišić. Reaguje na isti princip: opterećenje dovodi do adaptacije. Redovna aerobna aktivnost — čak i hodanje — čini srce efikasnijim. Pumpanje iste količine krvi zahteva manje napora.
Zanimljivo je da kratke, česte aktivnosti imaju kumulativni kardiovaskularni efekat sličan dužim seansama. Telo ne pravi razliku između jedne šetnje od sat vremena i šest šetnji od po deset minuta.
Kretanje nije samo mišićna stvar. Nervni sistem uči pokrete, usavršava ih i čini ih efikasnijim. Ravnoteža, koordinacija, reakcijsko vreme — sve ovo su nervne sposobnosti koje se vežbanjem poboljšavaju i neaktivnošću gube.
Ovo je posebno relevantno za starije osobe. Padovi su jedan od vodećih uzroka povreda u starijoj dobi, a ravnoteža i koordinacija su veštine koje se mogu trenirati.
Postoji mit da je intenzivno vežbanje jednom nedeljno ekvivalentno umerenom kretanju svaki dan. Nije. I razlog je biološki, ne moralni.
Telo funkcioniše na principu "koristi ili izgubi". Signal za adaptaciju mora biti redovan da bi adaptacija bila trajna. Jedno intenzivno vežbanje nedeljno daje jak signal jednom, a onda telo provede ostatak nedelje vraćajući se na polazno stanje.
Nasuprot tome, svakodnevna umerena aktivnost šalje konstantan signal. Telo se prilagođava tom nivou aktivnosti kao svom novom "normalnom".
Funkcionalni trening se bazira na ideji da postoji konačan broj obrazaca kretanja koje telo koristi u svakodnevnom životu. Ovi obrasci se pojavljuju u svim kulturama i uzrastima.
Osnova svega. Hodanje angažuje celo telo u koordinisanom obrascu koji je telo savršeno prilagodilo.
Ustajanje sa stolice, silaženje u čučanj, ulaženje u auto. Ovaj obrazac se koristi više puta dnevno.
Podizanje predmeta sa poda, nošenje namirnica, prenošenje tereta. Zahteva stabilnost centra i snagu nogu.
Otvaranje teških vrata, guranje kolica, vučenje predmeta. Horizontalni i vertikalni obrasci sile.
Okretanje, gledanje iza sebe, zamahivanje. Rotacija uključuje kičmu, karlicu i ramena u zajedničkom pokretu.
Penjanje uz stepenice, oblačenje čarapa, prelazak neravnog terena. Svakim korakom stojite na jednoj nozi.
Uzimanje predmeta sa police, oblačenje, higijenska nega. Zahteva mobilnost ramena i grudnog koša.
Ako imate specifična pitanja o sadržaju na ovom sajtu ili želite da se povežete sa nama, slobodno nas kontaktirajte.
Kontaktirajte nas